O konferenciji "Doprinos lokalnih nevladinih organizacija u Hrvatskoj u promociji i primjeni evropskih standarda ljudskih prava"
Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, s Vijećem Evrope, i u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske, organizirao je konferenciju "Doprinos lokalnih nevladinih organizacija u Hrvatskoj u promociji i primjeni evropskih standarda ljudskih prava", 11. i 12. svibnja 1998, u Europskom domu u Zagrebu. Uz 74 učesnika, bilo je i nekoliko promatrača te predstavnici medija.
Sudionici su predstavljali više od 40 organizacija - domaćih NVO-a za zaštitu ljudskih prava, međunarodnih organizacija s predstavništvima u Zagrebu i izvan njega, te predstavnici državnih institucija Republike Hrvatske (vlade, ministarstava, vladinih ureda), veleposlanstava.
Dvodnevni program konferencije bio je sastavljen od pet tematskih jedinica, a svaka je započela uvodnim izlaganjima. Potom je slijedila rasprava. Kako je bio osiguran simultani prijevod (engleski i hrvatski), svi su prisutni mogli sudjelovati.
Konferenciju je otvorila Mirjana Radaković, Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, a prisutne su pozdravili i Branko Sočanac, Ministarstvo vanjkih poslova Republike Hrvatske, i Mark Nevill, Vijeće Evrope, Direktorat za ljudska prava.
Tema 1: Mjesto i uloga NVO u demokratskom društvu
Po riječima Pavela Demeša, predstavnika Vijeća Evrope, koji radi u SAIA - uslužnom centru za treći sektor, NVO-i općenito imaju vrlo važnu ulogu, ali neke probleme ne mogu rješavati sami. Stoga, moraju surađivati s drugima - s vladinim organizacijama i drugim predstavnicima državnih tijela.
Otkad je počela s organiziranjem građanskih inicijativa u kasnim osamdesetim, istaknula je Vesna Teršelič, uvijek je bilo problema. Novi Zakon o udrugama nije donio napredak. On odražava negativni stav prema neovisnim građanskim inicijativama; kontrolira, a ne potiče.
Tema 2: Sloboda udruživanja
Uvodni govornici bili su Jeremy McBride, Vijeće Evrope i Juraj Hrženjak.
Gospodin McBride radi u Institutu za evropsko pravo, na Sveučilištu u Birminghamu, i govorio je o slobodi udruživanja prema čl. 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sloboda udruživanja omogućuje pojedincima da se okupe i zajednički izražavaju, promiču, ostvaruju i čak brane zajedničke interese. Bez sumnje, to je izrazito značajno za zdravu demokraciju.
Situaciju u Hrvatskoj objasnio je Juraj Hrženjak, koji je govorio o slobodi udruživanja prema čl. 43 Ustava Republike Hrvatske.
Tema 3: Pravni okvir rada aktivista NVO - evropska i domaća rješenja
Jasna Prka, Ministarstvo uprave Republike Hrvatske, i Gojko Bežovan, Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) govorili su o situaciji u Hrvatskoj, a o evropskim je rješenjima govorio Pavel Demeš.
Prije donošenja Zakona o udrugama, rekla je gospođa Prka, u Hrvatskoj je bilo 19500 udruga, a 15000 je zatražilo preregistraciju. Dosad je obrađeno 10000 zahtjeva. Nije samo Zakon o udrugama taj o kom treba voditi računa, već i o drugim zakonima i propisima. Oni čine registraciju i djelovanje NVO složenijim.
Gospodin Bežovan je istaknuo kako je važno imati utjecaj na donošenje zakona.
Hrvatska je imala najkraći period za preregistraciju i najviše propisane kazne za kršenje propisa za udruge. Odredbe za aktivnosti udruga su restriktivne i nestandardizirane - različito se odlučuje na razini Ministarstva i na razini županija.
Porez na dodanu vrijednost je velik problem za NVO-e, i imao je snažan negativan utjecaj.
Velike su razlike u zakonima o udruživanju u evropskim zemljama, rekao je gospodin Demeš. Stoga je teško govoriti o evropskim rješenjima. Neke zemlje nemaju posebne zakone o udrugama - među njima i SAD, koje imaju najveći broj NVO-a.
Ova se problematika može na zadovoljavajući način riješiti poreznim zakonima. Organizacije koje rade za javno dobro trebale bi dobiti porezne olakšice.
Tema 4: Društveni okvir i povezivanje - evropska i domaća rješenja
Ovu je temu započeo Kristian Egil Torheim, Rainbow, Norveška. Govorio je o radu neregistrirane norveške organizacije "Rainbow". Osnovana je 1990, po dolasku izbjeglica u Norvešku. Glavni cilj im je spriječiti prisilni povratak izbjeglica u područje ratnih djelovanja.
Kontakti s NVO-ima u Hrvatskoj su osobito važni jer norveška vlada može koristiti od njih dobivene informacije pri donošenju odluka vezanih uz izbjeglice.
Drugi dan rada konferencije započeo je izlaganjem domaćih rješenja. Uvodni su govornici bili Tonči Vidan, Zelena akcija, Bojana Genov, Ženska ad hoc koalicija, i Davor Jurić, Savez samostalnih sindikata.
Tonči Vidan je govorio o radu "Zelene akcije". Opisao je, kao primjer, kampanju protiv građenja termo-elektrane u nacionalnom parku. Zelena akcija surađuje s jedinicama lokalne samouprave. Što je niža razina vlasti, to je bolja suradnja.
Ženska ad hoc koalicija nije formalna, rekla je Bojana Genov, pošto po našem zakonu nije moguće registrirati mrežu. Koalicija je dosad djelovala tri puta: pri prijedlogu novog, restriktivnijeg zakona o abortusu, te dvaput prilikom izbora. Žene u Hrvatskom državnom saboru shvatile su da, bez obzira na stranku kojoj pripadaju, imaju zajedničke interese kao žene i da mogu predstavljati interese različitih žena.
Gospodin Jurić je govorio o sindikalnom pokretu. Cilj sindikata je učinkovita društvena politička vlast. Njihovi su osnovni zahtjevi društvena pravda, viši životni standard i ekološka odgovornost. Podržavaju parlamentarnu demokraciju, jednakost i ravnopravnost spolova.
Tema 5: Pretpostavke za daljnju suradnju u promicanju i zaštiti ljudskih prava
Uvodni su govornici bili: Vesna Kos, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Željko Thűr, Ured pučkog pravobranitelja, Vesna Kesić, B.a.B.e., Mark Neville, Vijeće Evrope, Directorat za ljudska prava.
Vesna Kos je govorila kao članica Povjerenstva za jednakost, koje surađuje s NVO-ima. Državne institucije koje se bave ljudskim pravima su osnovane tek nedavno i sad je vrijeme da profunkcioniraju.
Dvadesetpet predstavnika NVO-a su u Savjetu, koji surađuje s Vladom. Primjer suradnje NVO-a i službenih državnih tijela je i sama ova konferencija, zaključila je Vesna Kos.
Vesna Kesić je izlaganje započela tvrdnjom da su ljudska prava okvir za suradnju, i među NVO-ima, i između NVO-a i službenih državnih tijela. Nekad je suradnja otežana zbog pomanjkanja kulture ljudskih prava.
Željko Thűr, Ured pučkog pravobranitelja, objasnio je kako Ured radi. Svi imaju pravo tražiti njihovou pomoć, ali Ured ne može naređivati. Može samo upozoriti, predložiti, dati preporuku. NVO-i se često obraćaju Uredu, ali, kako ne poznaju postupak, njihovi su podaci često nepotpuni.
Stoga je Ured tiskao i distribuirao brošuru s informacijama o tome kako se obratiti Uredu pučkog pravobranitelja.
Mark Neville, Vijeće Evrope, je ustvrdio da je neophodno razvijati i jačati civino društvo, i kroz pravni, i kroz društveni okvir.
Vijeće Evrope ocijenjuje zakone - Zakon o udrugama je dobio kritike. U svakom slučaju, bolje je kad zakone ocijenjuju lokalni stručnjaci jer ih oni bolje razumiju.
Gospodin Neville je nabrojao evropske konvencije koje je ratificirala Republika Hrvatska. Oni su iznad hrvatskih zakona, osim Ustava. Na kraju je pokušao evaluirati konferenciju. U slijedećih šest mjeseci ili godinu dana trebalo bi odgovoriti na slijedeća pitanja, kako bismo vidjeli koliko je konferencija uspješna:
1. Postoji li trajan dijalog NVO-a i vlasti?
2. Jesu li vlasti Republike Hrvatske uzele u obzir značajne preporuke u vezi zakona?
3. Jesu li NVO-i uspjeli zajedničkim radom iznijeti probleme?
4. Primjenjuje li se Zakon o udrugama, ovakav kakav je, doslovno ili ne?
5. Je li proces usvajanja zakona otvoreniji - posebno, je li moguće dobiti prijedlog zakona prije usvajanja, kako bi ga mogli komentirati?
Nakon diskusije, Mirjana Radaković, Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, je zatvorila konferenciju.
Zaključci
Formalni zaključci nisu donešeni, ali iz samog tijeka konferencije vidljivo je da:
- NVO-i, službena državna tijela, međunarodne organizacije, veleposlanstva… su se okupili i razgovarali,
- istaknuta je važna uloga NVO-a u građenju civilnog društva,
- i NVO-i, i predstavnci državnih tijela, izrazili su volju za budućom suradnjom i vidjeli se kao suradnici,
- već postoje neki zajednički projekti i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske je sudjelovalo u organiziranju konferencije,
- međuvladine organizacje su izrazile svoju podršku i spremnost na suradnju s NVO-ima,
- konferencija je medijski popraćena (TV, radio, novine),
- planiramo izdati Zbornik do listopada 1998.
Na kraju, htjeli bismo zahvaliti svima koji su nam pomogli, materijalno ili tehnički, u organiziranju konferencije i tako pridonijeli njenom uspjehu.
Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava
Center for Direct Protection of Human Rights
1998
Dvodnevni program konferencije bio je sastavljen od pet tematskih jedinica, a svaka je započela uvodnim izlaganjima. Potom je slijedila rasprava. Kako je bio osiguran simultani prijevod (engleski i hrvatski), svi su prisutni mogli sudjelovati. 
Vesna Kesić je izlaganje započela tvrdnjom da su ljudska prava okvir za suradnju, i među NVO-ima, i između NVO-a i službenih državnih tijela. Nekad je suradnja otežana zbog pomanjkanja kulture ljudskih prava.
Željko Thűr, Ured pučkog pravobranitelja, objasnio je kako Ured radi. Svi imaju pravo tražiti njihovou pomoć, ali Ured ne može naređivati. Može samo upozoriti, predložiti, dati preporuku. NVO-i se često obraćaju Uredu, ali, kako ne poznaju postupak, njihovi su podaci često nepotpuni.
Stoga je Ured tiskao i distribuirao brošuru s informacijama o tome kako se obratiti Uredu pučkog pravobranitelja.