U čitavoj se slobodnomislećoj Evropi, 9. 11. već deset godina obilježava kao Međunarodni dan protiv fašizma i antisemitizma.

9. studeni 1938. godine, zabilježen je u povijesti kao "Kristallnacht" ("Kristalna noć"), noć kada su pripadnici tadašnje Nacional socijalističke radničke partije Njemačke krenunuli s ubijanjem Židova po ulicama, uništavanjem i spaljivanjem stotina židovskih trgovina i sinagoga. To je označilo početak holokausta, sistematskog ubijanja šest miliona Židova, preko milion Roma, velikog broja homoseksualaca, sindikalaca, komunista i socijalista, građanskih demokrata i mnogih drugih.

Ove godine, na 60. godišnjicu Kristalne noći želimo upozoriti hrvatske vlasti na opasnost od razvoja i promocije desnih, radikalnih ideja i politika. Želimo upozoriti na opasnost od zastupanja konzervativnih ideja, temeljenih na mržnji, netrpeljivosti i diskriminaciji. One su jednako opasne kada ih izgovaraju pripadnici "neformalnih" i "marginalnih" skupina i pojedinci, kao i kada se prikriveno, ali snažno, mogu pronaći u idejama i istupima vladinih dužnosnika te u medijima financiranim iz državnog proračuna, dakle novcem svih hrvatskih građana.. Upozoravamo i na sustavno i namjerno relativiziranje antifašističkih ideja i simbola što ga zagovara službena hrvatska politika.

Ne pristajemo na floskulu kojom nam se želi nametnuti teza da je antifašizam povezan s nekom idelogijom, bilo lijevom ili desnom. Antifašizam je upravo suprotno tome. On je civilizacijska tekovina, pogled na svijet, životni stav. I ne pristaje ni uz koju idelogiju, već upravo suprotno, on je - često - odgovor na vladajuću ideologiju.

Tražimo od nadležnih vlasti u Hrvatskoj da praktički i politički iskažu svoje jasno antifašističko oporedjeljenje, bez računice i političkog oportunizma. I nudimo im jedan od mogućih načina kako će to i iskazati.

Tražimo da se što hitnije zaštite preostali, i obnove devastirani antifašistički spomenici kao i da se u javnom životu promoviraju i potiču antifašističke ideje, koje su sastavni dio civilnog društva i demokrastke javnosti.

Smatramo to neophodnim i značajnim, upravo ove 1998. godine - kada obilježavamo i 50. godišnjicu donošenja Opće deklaracije o pravima čovjeka koja je nastala kao jedan od odgovora zajednice država na stravične zločine, genocid i uništenja u II svjetskom ratu.

Ove dvije obljetnice pružaju dovoljno poticaja da nadležni u Hrvatskoj poduzmu jasne i nedvojbene korake u zaštiti i promociji ljudskih prava te u aktivnom zastupanju ideja tolerancije i uvažavanja različitosti.

I na kraju, nadamo se da ćemo na našim proslavama vidjeti i vladine predstavnike koji će na njima uzeti aktivno učešće i koji nas - aktere civilne scene u Hrvatskoj - neće doživljavati samo kao nužno zlo nego kao partnere i poticaj za promjene u Hrvatskoj.

Članice Koordinacije organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava u RH:

Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava - Zagreb

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek

Centralni biro za izbjeglice, ljudska prava i prava nacionalnih zajednica ili manjina SDF-a - Zagreb

Centar za građanske inicijative - Poreč

Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć - Vukovar

Dalmatinski komitet za ljudska prava - Split

Dalmatinski odbor solidarnosti - Split

Građanski odbor za ljudska prava - Zagreb

Grupa za ženska ljudska prava "B.a.B.e" - Zagreb

Komitet za ljudska prava - Zagreb

Mirovni pokret "Rijeka-Suncokret" - Rijeka

Odbor za ljudska prava - Karlovac

Odbor za ljudska prava pri Zajednici Srba Rijeke - Rijeka

Udruženje za mir i ljudska prava Baranja - Bilje

Ženska grupa Lošinj - Mali Lošinj