Listopad '98. - Svibanj '99.

• Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) i GONG prosvjeduju zbog toga što je policija prilikom održavanja izbora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji onemogućavala promatračima nevladinih organizacija nadgledanje izbora. To su ocijenili nespojivim sa standardima demokratskog društva.

• u izvješću Europske komisije o Hrvatskoj navodi se da vladajuća stranka ne poštuje načela pravne države, niti načela podjele vlasti, da u potpunosti kontrolira vojsku, policiju, sudstvo i medije, što onemogućava daljnju demokratizaciju društva

• dr. Krunoslav Olujić podnio je ustavnu tužbu protiv odluke Državnog sudbenog vijeća (DSV) koje je okončalo disciplinski postupak protiv njega i razrješilo ga dužnosti predsjednika Vrhovnog suda RH. Dr. Olujić u tužbi navodi da je DSV tijekom disciplinskog postupka teško kršio njegova ustavna prava: pravo na javnost disciplinskog postupka, pravo da mu sudi nepristrani sud i pravo na obranu.

• Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Društvo ”Hrvatski umirovljenik”, Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) i Hrvatska seljačka stranka (HSS) osuđuju uporno odbijanje Vlade da prihvati odluku Ustavnog suda o vraćanju duga umirovljenicima kao i usklađivanja mirovina.

• Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Liberalna stranka (LS), Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) i Anne-Marie Grünfelder osuđuju sadržaj mise zadušnice za Antu Pavelića koju je služio pater Vjekoslav Lasić, veličajući pritom Antu Pavelića i fašistički i nacistički režim iz razdoblja Drugog svjetskog rata i negirajući njihove zločine. Smatraju da je time zloupotrebio Crkvu u političke svrhe.

• Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) reagirao je zbog načina organiziranja mjesnih izbora u Vinkovcima, koji su održani 11. siječnja 1999. Zatražili su od Ustavnog suda Hrvatske da poništi izborne rezultate, jer su HHO-ovi promatrači ustanovili da su se izbori provodili javnim umjesto tajnim glasovanjem, što je rezultiralo apsolutnom pobjedom HDZ-a.

• urednik tjednika “Nacional” Ivo Pukanić osuđuje Ministarstvo unutarnjih poslova i Službu za zaštitu ustavnog poretka zbog neovlaštenog prisluškivanja novinara što je kažnjivo po članku 131. Kaznenog zakona. Na taj se način, mišljenja je Pukanić, sustavno krše ljudska prava građana i stvara atmosfera straha koja je karakteristična za policijsku državu.

• predstavnici nevladinih organizacija - Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP), Grupe za ženska ljudska prava “B.a.b.e.”, Hrvatskog pravnog centra (HPC), Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Centra za direktnu zaštitu ljudskih prava oštro su prosvjedovali zbog neodržavanja tribine povodom obilježavanja 50. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a. Na mjestu održavanja tribine pojavili su se svi osim organizatora - Nacionalnog odbora za obilježavanje 50. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a, na čijem je čelu potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas Hodak. Uprkos tome, pozvane nevladine organizacije htjele su održati tribinu, ali ih je u tome svojim ispadima spriječio predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava Nikola Muslin, i sam gost tribine. On je mimo elementarnih načela pristojnosti napao i vrijeđao najprije predsjednika GOLJP-a Zorana Pusića govoreći mu da je “ratni zločinac”, a potom i ostale prisutne aktiviste. Potpisnici prosvjeda izrazili su žaljenje i ogorčenje zbog neciviliziranog ispada Nikole Muslima kao i zbog loše organizacije tribine. Upozorili su kako mnogi hrvatsku vlast optužuju za dvoličnost u tretiranju ljudskih prava, a navedeni incident upravo je u prilog takvom stavu. I na kraju, aktivisti NVO-a podsjećaju da su prema zaključcima Moskovskog sastanka o ljudskoj dimenziji OESS-a, vlade obvezne poticati i ohrabrivati razvoj civilnog sektora i nevladinih organizacija, no u Hrvatskoj se događa obrnuto - nevladine organizacije se napadaju i politički diskvalificiraju.

• suci Ustavnog suda i oporbene stranke smatraju da imenovanje Milana Vukovića, dosadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, za jedanaestog suca Ustavnog suda, ne ispunjava uvjete određene Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Isto tako, mišljenja su da je za vrijeme Vukovićevog mandata u Vrhovnom sudu stanje u pravosuđu bivalo sve lošije, a on je sam svojim javnim djelovanjem pozivao na kršenje Ustava, osporavajući dužnost Ustavnog suda da u postupcima po ustavnoj tužbi raspravlja i odlučuje i o odlukama sudbene vlasti.

• podaci Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) o sigurnosnom stanju u Lici, u bivšim okupiranim područjima gdje uglavnom žive hrvatski građani srpske nacionalnosti ukazuju na loše stanje i nefunkcioniranje pravne države te nedostatak političke volje vlasti da sankcionira događaje koji svojim sadržajem spadaju u red klasičnog terorizma.

• Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) i Anne-Marie Gruenfelder izražavaju zabrinutost zbog uvođenja vjeronauka kao obaveznog školskog predmeta u škole, jer bi na taj način, po njihovom mišljenju, svi učenici koji nisu vjernici došli u diskriminirajući položaj.

• Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Forum 21 i oporbene stranke navode da je zabrana emisije "Cenzura - intervju" na splitskoj televiziji ATV-u slučaj teškog kršenja medijskih sloboda u Hrvatskoj. Istim su ocijenili i smjenjivanje Ive Lončara, urednika emisije "Plodovi zemlje". Smatraju to dokazom da vladajuća stranka i dalje uporno koristi elektronske medije kao "vlastiti propagandni bilten".

• Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) podnijela je ustavnu tužbu zbog neustavnosti nekih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radio televiziji, donesenog 23.listopada 1998. godine. U tužbi se tvrdi da je u Zakonu krivo interpretiran Ustav, te je time omogućeno kršenje ljudskih prava.

• predstavnice ženskih nevladinih organizacija "B.a.b.e." i Centra za edukaciju i savjetovanje žena (CESI) osudile su nacionalni program "Demografska obnova u RH" jer smatraju da su tumačenja i predložene mjere za njegovo ostvarivanje konzervativne, rasistički i nacionalistički obojene.

• brojne nevladine organizacije, među kojima i Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, izrazile su Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava (HHO) i Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podršku u razotkrivanju "malverzacija počinjenih u procesu pretvorbe Gradskog podruma", osuđujući napade na slobodu sindikalnog djelovanja ugroženih radnika, te pritiske na njihove sindikalne čelnike. Smatraju da je raščišćavanje vlasničke strukture za koju se zalažu HHO i SSSH presudno za ostvarivanje radnih i sindikalnih prava zaposlenika.

• u godišnjem izvješću State Departmenta o stanju demokracije i ljudskih prava u Hrvatskoj stoji da Vlada ozbiljno ograničava politička prava građana za mirnom promjenom vlasti, da se služi manipulacijom zakona, nasiljem, ekonomskim pritiscima, te potpunim nadzorom elektronskih medija kako bi kontrolirala političke procese. Isto tako, negativno je ocijenjena i suradnja s Haškim sudom, odnosno odbijanje Vlade da Sudu dostavi dokaze vezane uz ratne zločine počinjene za vrijeme operacija "Bljesak" i "Oluja". Negativno je ocjenjena i birokratska procedura u procesu programa povratka hrvatskih građana srpske nacionalnosti koja onemogućava povratak, a problemi postoje i u uspostavi međusobnog povjerenja.

• Vijeće zagrebačke Židovske općine (ŽOZ) oštro je prosvjedovalo protiv učestalih antisemitskih istupa u medijima, i to novinarke HTV-a Branke Šeparović, predsjednika Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-e) Marinka Liovića i svećenika Vjekoslava Lasića. Zbog takvih govora prožetih mržnjom ŽOZ se nekoliko puta obratila državnom pravobraniteljstvu, ali ono nije ništa poduzelo.

• splitske gradske organizacije Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) smatraju da se primjenom novog zakona kojim se invalidima rada isplaćuje svega 50% dosadašnje naknade, vrši klasična metoda administrativnog nasilja nad radnicima koji se nalaze u invalidskim kolicima. Hrvatska vlada je člankom 243. Zakona o radu dala mogućnost poslodavcima da otpuštaju invalide rada, da ih potom upućuju na skrb, tj. stala je u zaštitu poslodavaca, umjesto u zaštitu invalida rada.

• Sindikat umirovljenika Hrvatske - ogranak vojnih umirovljenika (bivše JNA) uputio je otvoreno pismo predsjedniku Tuđmanu, premijeru Mateši, Hrvatskom državnom saboru, Ustavnom sudu i pučkom pravobranitelju u kojem navodi da zakonodavna vlast umirovljenike, preko Hrvatskog državnog sabora kroz rasprave i donošenja zakona vezanih za njihov status, neravnopravno tretira pred zakonom i Ustavom, i to po najvažnijim životnim pitanjima: zakinutim mirovinama, neravnopravnom tretmanu pri otkupu stanarskog prava, umanjenim invalidninama sudionicima NOR-a te nepriznavanju radnog staža provedenog u ratu od 1941-1945. godine.

• međunarodna organizacija Human Rights Watch smatra da je status hrvatskih građana srpske nacionalnosti zabrinjavajući, te da se diskriminacija provodi na područjima stanovanja, povratka imovine, stanarskih prava, mirovina i dobivanja hrvatskog državljanstva.

• Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) upozorava na sve veći val političkog nasilja prema aktivistima za ljudska prava, opozicijskim političarima, sindikalistima i novinarima.

• više opozicijskih stranaka i nevladinih organizacija kao i visoka povjerenica UN-a Mary Robinson smatraju da je policija štitila političko nasilje prilikom održavanja skupa na Trgu žrtava fašizma gdje se obilježavao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, a gdje je 8. 5. 1999. grupa pripadnika ekstremne desnice pokušala "minirati" i onemogućiti skup. Mišljenja su da je policija pasivno stajala sa strane dok su ljudi, koji sami sebe nazivaju fašistima, bacali suzavac, petarde i kamenje na okupljene građane.

• Sindikat trgovine Hrvatske osuđuje postupke policije na prosvjedu radnika Name, gdje je policija nezakonito zabranila okupljanje radnika na Markovom trgu i upotrebljavala silu nad okupljenim radnicima.

• u posljednjem izvješću OESS-a o Hrvatskoj negativno se ocjenjuje proces povratka, stanje u medijima, reforme zakonodavstva i pitanje promjene izbornog zakona, te šef misije OESS-a u Hrvatskoj Tim Guldimann smatra da je razlog za to nedostatak političke volje aktualne vlasti da preuzme odgovornost za ono na što se obvezala i poduzme mjere kojima bi se te obveze ispunile.

Pripremila: Nina Krajačić